Novi cjenovni udar - gradnja u Hrvatskoj ponovno značajno poskupjela

Hrvatska

• Proizvođačke cijene građevnog materijala u travnju porasle 1,6 posto na mjesečnoj i 3,2 posto na godišnjoj razini
• U usporedbi s prosjekom 2021. godine, cijene su više za nevjerojatnih 31,3 posto, potvrđujući trajno visoku razinu troškova
• Dok se cijene sirovina stabiliziraju, troškovi rada i europske 'zelene' politike postaju ključni pokretači poskupljenja

Cijene građevnog materijala u Hrvatskoj ponovno su ubrzale rast, zadajući nove glavobolje građevinskom sektoru i investitorima. Proizvođačke cijene u travnju skočile su za 1,6 posto u odnosu na ožujak, što predstavlja najveći mjesečni rast zabilježen ove godine. Na godišnjoj je razini zabilježeno poskupljenje od 3,2 posto, potvrđuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Ovi pokazatelji signaliziraju da, unatoč smirivanju tržišta nakon pandemijskih i energetskih šokova, pritisak na troškove gradnje ne jenjava, što bi se moglo odraziti na cijene nekretnina i isplativost budućih projekata.

Ubrzanje rasta na početku građevinske sezone

Podaci DZS-a za travanj pokazuju primjetno ubrzanje rasta cijena u usporedbi s prethodnim mjesecima. Dok je u ožujku mjesečni rast iznosio skromnih 0,3 posto, a godišnji dva posto, travanjski skok na 1,6 posto na mjesečnoj razini sugerira novi zamah poskupljenja upravo na početku glavne građevinske sezone.

Iako su stope rasta daleko od dvoznamenkastih skokova viđenih prethodnih godina, ono što posebno zabrinjava jest trajno visoka razina na kojoj su se cijene stabilizirale. Usporedba s prosjekom 2021. godine, koja se uzima kao referentna točka prije najvećeg vala inflacije, otkriva drastičnu promjenu: proizvođačke cijene građevnog materijala danas su više za čak 31,3 posto. To jasno pokazuje da povratka na staro nema te da je visoka cijena gradnje postala nova realnost za domaće tržište.

Početak 2026. godine donio je prividnu stabilizaciju. Nakon višegodišnjih turbulencija uzrokovanih prekidima u opskrbnim lancima i energetskom krizom, cijene su stagnirale, a kod nekih materijala poput čelika i drvne građe zabilježen je i blagi pad. Međutim, cijene cementa i izolacijskih materijala ostale su tvrdokorno visoke. Analitičari se slažu da je faza naglih, nepredvidivih skokova cijena iza nas, no normalizacija opskrbnih lanaca nije dovela do značajnijeg pojeftinjenja, već do ustaljivanja troškova na povišenoj razini.

Promjena paradigme: Rad i regulativa novi pokretači cijena

Dok su u proteklom razdoblju glavni uzrok poskupljenja bile sirovine i energenti, sada ključnu ulogu preuzimaju drugi faktori. Troškovi rada, potaknuti kroničnim nedostatkom kvalificiranih radnika u građevinskom sektoru, postali su jedan od glavnih pokretača ukupnog poskupljenja gradnje. Građevinske tvrtke prisiljene su nuditi veće plaće kako bi privukle i zadržale radnu snagu, a taj se trošak neizbježno prelijeva na konačnu cijenu projekata.

Istovremeno, na kretanja cijena sve više utječu i globalni trendovi te politike Europske unije. Jedan od ključnih faktora koji je stupio na snagu početkom 2026. jest Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM). Ovaj mehanizam poskupljuje uvoz energetski intenzivnih materijala poput čelika, aluminija i cementa iz zemalja s nižim ekološkim standardima. Cilj mu je zaštititi europske proizvođače od nelojalne konkurencije, no posljedica je i otvaranje prostora za podizanje cijena na domaćem tržištu.

Uz to, sve stroži ekološki propisi i troškovi emisija CO2 unutar same Europske unije dižu proizvođačke cijene materijala čija proizvodnja zahtijeva veliku potrošnju energije, poput cementa, opeke i keramike.

Novi podaci DZS-a potvrđuju da je razdoblje jeftine gradnje daleko iza nas. Iako su šokovi na tržištu sirovina uglavnom apsorbirani, građevinski sektor suočava se s novim, strukturnim izazovima u vidu visokih troškova rada i sveobuhvatne zelene tranzicije. Prilagodba na ovu novu realnost bit će ključna za održivost sektora i dostupnost gradnje u godinama koje dolaze.