Vodič kroz zadarsku vlast - kako građani mogu utjecati na odluke koje im kroje svakodnevicu

Politika

• KLJUČNA TIJELA Gradonačelnik i Gradsko vijeće donose strateške odluke, dok upravni odjeli provode politike, a mjesni odbori predstavljaju prvu, često zanemarenu, liniju komunikacije s građanima
• ALATI PARTICIPACIJE Javna savjetovanja, participativno budžetiranje kroz projekt "KVARTipo" i mogućnost predlaganja akata Vijeću formalni su mehanizmi za uključivanje javnosti
• IZAZOVI U PRAKSI Unatoč postojećim mehanizmima, izbori za mjesne odbore bilježe slabu izlaznost, a sami odbori godinama funkcioniraju s minimalnim utjecajem i bez vlastitog proračuna

Funkcioniranje lokalne samouprave često se čini udaljenim i kompleksnim, no odluke donesene u gradskim vijećnicama izravno oblikuju kvalitetu života u svakom kvartu - od uređenja parkova do cijene vode. Grad Zadar, kao jedinica lokalne samouprave, posjeduje definiranu strukturu vlasti i mehanizme putem kojih građani mogu i trebaju sudjelovati u procesima odlučivanja. Ipak, između formalnih mogućnosti i stvarne participacije često stoji jaz obilježen političkim nesuglasicama, niskom izlaznošću na izbore i osjećajem da je glas građana tek formalnost.

Struktura moći: Tko donosi odluke?

Na vrhu zadarske izvršne vlasti nalazi se gradonačelnik, izabran izravno na mandat od četiri godine, koji usmjerava rad gradske uprave i odgovoran je za izvršenje odluka predstavničkog tijela - Gradskog vijeća. Vijeće, sastavljeno od također izravno biranih predstavnika građana, ključno je tijelo koje donosi proračun, gradske odluke, pravilnike i strategije. Njegov rad podupiru stručni upravni odjeli, svaki zadužen za specifično područje, od financija i komunalnih djelatnosti do EU fondova.

Iako ova struktura djeluje pravocrtno, stvarni procesi odlučivanja ovise o političkoj dinamici unutar Vijeća. Primjerice, proračun za 2026. godinu rezultat je programske suradnje vijećnika HDZ-a s nezavisnim vijećnicima i vijećnicima stranke DOMiNO. Ta suradnja, kako je istaknuo gradonačelnik Šime Erlić, usmjerena je na realizaciju konkretnih projekata, a ne na "političko nadglasavanje". Kroz takve dogovore, u proračunske prioritete uvrštene su inicijative poput formiranja posebnog "Programa za otoke" na prijedlog nezavisnog Denisa Barića, osiguravanja sredstava za obnovu gradskih stanova što je zagovarao DOMiNO, te unaprjeđenje transparentnosti proračuna na čemu je inzistirao predsjednik Vijeća Ivica Žuvela. Upravo su ti pregovori i kompromisi arena u kojoj se apstraktne politike pretvaraju u konkretne komunalne akcije.

Mjesni odbori: Zaboravljeni div ili puka formalnost?

Kao najniža razina lokalne samouprave, 37 zadarskih mjesnih odbora trebalo bi predstavljati temelj neposredne demokracije i prvu adresu za rješavanje komunalnih problema. Međutim, nedavno održani izbori za mjesne odbore, prvi nakon 2018. godine, ponovno su aktualizirali pitanje njihove svrhe i utjecaja. Izbori su protekli uz tradicionalno slabu izlaznost, a u čak 25 od 37 odbora pobjeda HDZ-a i partnera osigurana je i prije otvaranja birališta jer nisu imali protukandidata.

Oporba već godinama upozorava kako mjesni odbori, izuzev onih na otocima, imaju tek formalnu ulogu, primarno zbog činjenice da ne raspolažu vlastitim proračunom, a nadležnosti im nisu jasno definirane. Iskustva građana to potvrđuju. "Ja sam bio član prošlog Mjesnog odbora Smiljevac, mi se nikad nismo niti sastali", izjavio je za medije Željko Bobić, dodajući kako su se komunalne akcije provodile isključivo zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca. Slično razmišlja i Roko Maričić, koji ističe važnost angažmana: "Jedino stanovnici određenog kvarta znaju što im treba. Tko će ako nećemo mi? Možemo se svi povući i pustiti da se sve radi kao i dosad. Ili ćemo izaći, dati svoj glas i pokušati nešto promijeniti." Upravo su vijećnici koji sada surađuju s vladajućima, poput stranke DOMiNO, u svoje proračunske zahtjeve uvrstili snažnije financiranje mjesnih odbora, uključujući naknade za predsjednike i osiguravanje sredstava za manje komunalne projekte, što bi mogao biti prvi korak prema njihovoj revitalizaciji.

Kako se uključiti? Od javnih savjetovanja do proračuna

Unatoč manjkavostima sustava mjesne samouprave, građanima na raspolaganju stoje drugi alati za sudjelovanje. Jedan od najvažnijih je institut javnog savjetovanja, zakonska obveza grada da nacrte općih akata - odluka, pravilnika i strategija - stavi na uvid javnosti prije upućivanja Gradskom vijeću. Putem mrežnih stranica Grada, zainteresirani mogu dati svoje prijedloge i primjedbe. Nedavni primjeri uključuju savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o novoj Odluci o kriterijima za zakupnine u poslovnim prostorima, izmjenama Pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave te novim cijenama vodnih usluga. To je izravna prilika da građani i poduzetnici utječu na pravila koja direktno reguliraju njihovo poslovanje i kućne budžete.

Najkonkretniji oblik sudjelovanja u raspodjeli javnog novca je projekt participativnog budžetiranja "KVARTipo". Kroz ovu inicijativu, građani mogu predlagati male komunalne akcije za uređenje svojih kvartova, poput postavljanja klupa, uređenja igrališta ili sanacije pješačkih staza. Grad za te projekte izdvaja sredstva iz proračuna, dajući građanima izravnu kontrolu nad dijelom javne potrošnje. Od 2026. godine uvodi se i participativni proračun za mlade, s ciljem da populacija od 15 do 30 godina sama odlučuje o projektima koji su im važni.

U konačnici, sustav je postavljen tako da nudi višestruke točke ulaska za aktivne građane. Iako se često čini da su ključne odluke rezervirane za uske političke krugove, pritisak javnosti, angažman kroz mjesne odbore i korištenje formalnih alata poput javnih savjetovanja mogu stvoriti okruženje u kojem je ignoriranje glasa građana politički neodrživo. Hoće li mjesni odbori napokon ispuniti svoju svrhu i hoće li se povećati stvarni utjecaj građana, pokazat će vrijeme i politička volja nove većine u Gradskom vijeću.